Kategorija: Zanimljivosti

Lijepa riječ i željezna vrata otvara

Živimo u nekakvom vremenu kada su hejteri glasniji od nehejtera. Bilo da se kriju iza lažnih profila ili iza svojih hejterskih komentara stoje imenom i prezimenom. U vremenu kada se sve ono negativno naglašava puno više nego ono pozitivno. Kada se pozitivno podrazumijeva pa ga ne treba ni naglasiti. Kada se pohvala i lijepa riječ skupo plaćaju.

I nemojte nas krivo shvatiti. Konstruktivna kritika, kao i ona opravdana su okej. Dobrodošle. Jer su prostor za rast i razvoj. Ali ona kritika samo kritiziranja radi nije okej.

I zato ono što se krije iza notifikacija koje su nam sinoć, u utorak, 8.10.2024. godine, iskočile na Facebook-stranicama naše Svečane sale Iris i SRC-a Kneževi Vinogradi – neizmjerno cijenimo.

Hvala, Marijana! Puno nam ove riječi znače. I veliki su nam vjetar u leđa.

(Izvor screen shota: Marija Cvetković Bartolić)

Fotovijest: Lokalni OPG-ovi na Jesenskom sajmu u Osijeku

Jučer popodne, u nedjelju, 29.9.2024. godine, nakon onog pravog nedjeljnog ručka zaputili smo se na Jesenski sajam koji se održavao u Gospodarskom centru Osječko-baranjske županije u Osijeku.

Sajam je počeo u petak, 27.9., a završio jučer u 19 sati.

Iako su neki izlagači već otišli kući ili se taman pakirali kad smo mi došli, još uvijek ih je većina bila prisutna. A među njima, na našu veliku radost, bilo je i obiteljsko poljoprivrednih gospodarstava s područja naše Općine Kneževi Vinogradi. Primijetili smo OPG Major iz Kotline, kao i OPG Ljudevit Kolar iz Suze.

Fotovijest: Udruge Općine Kneževi Vinogradi na Sajmu udruga Baranje

U prijepodnevnim satima, u subotu, 21.9.2024. godine, na belomanastirskom Trgu slobode održan je, u organizaciji Mirovne grupe Oaza, 18. po redu Sajam udruga Baranje 2024.

Na Sajmu su svoj rad i svoje radove predstavile i dvije udruge s područja naše Općine Kneževi Vinogradi: Udruga žena “Izvor” iz Kneževih Vinograda te Mađarsko kulturno društvo “Tanc” iz Kamenca.

A detalje o ovogodišnjem Sajmu udruga Baranje možete pronaći na web-stranici organizatora.

Zanimljivost: Baranjske pustare u križaljkama

Dok smo istraživali i pisali jučer objavljeni članak o pustarama na području Općine Kneževi Vinogradi naišli smo na jednu zanimljivost kojoj smo htjeli posvetiti poseban članak.

Prije više od deset godina, točnije 25.2.2014. godine, u enigmatskom listu “Skandi Feniks” izašao je članak u baranjskim pustarama s prigodnim križaljkama.

Spominju se tu, naravno, i pustare na području naše Općine.

U nastavku možete pročitati taj članak u cijelosti, kao i vidjeti o kakvim križaljkama se točno radi.

Predlažemo vam da na gornjim likovima preuzmete križaljke, isprintate ih ili, ako imate takav .pdf čitač, riješite na kompjuteru. Dobra je to zanimacija za ove jesenske dane.

Reći ćemo vam samo da se neke od pustara s područja Općine Kneževi Vinogradi nalaze i u križaljkama.

Zanimljivosti: Balkan Dad i u Suzi i Karancu

Rođen u Srbiji, odrastao na Novom Zelandu i živio u Australiji. To je sve Miloš Nedeljkov, poznatiji kao Balkan Dad. Na Instagramu u ovom trenutku ima oko 935 tisuća pratitelja, na Tik-Toku ta je brojka prešla 2 milijuna, dok je na njegov YouTube-kanal pretplaćeno oko 13 tisuća ljudi.

Sve ove kanale Miloš koristi za promoviranje balkanske kulture, običaja, hrane, kao i stila i načina života. Nedavno je Balkan Dad posjetio i Slavoniju i Baranju te o tome snimio video. Vozio se brodom kroz Kopački rit, kuhao je fiš-paprikaš, prošetao vinskom cestom i Ulicom zaboravljenog vremena u Karancu, jeo perkelt od soma kod Josića…

Kompletan video s Balkan Dadove slavonsko-baranjske ture možete pogledati na njegovom YouTube-kanalu.

Pustare Općine Kneževi Vinogradi

… Mirkovac je čudesna kuća u koju sam rado zalazio i u njoj se ugodno osjećao. U nj sam dolazio iz Suze razvaljenim drumom, iz Kneževih Vinograda širokom poljskom lenijom, iz Jasenovca i Sokolovca trasom male pruge, a iz njega nisam zapravo nikada ni otišao jer je ostao u meni. U ovim zapisima. Kao dobrota i ljepota…

Mirko Hunjadi (1942.-2017.): Baranja

Na području naše Općine Kneževi Vinogradi postoje tri pustare: Jasenovac (Jesseföld / Öbölpuszta), Sokolovac (Rampelföld / Katalinpuszta) i Mirkovac (Frigyesföld).

Ove posebne gospodarsko-socijalne zajednice nastale su krajem 19. stoljeća kao vjesnici kapitalističkog načina proizvodnje u sklopu Belja.

Jasenovac je 1914. godine imao 260 stanovnika, dok je u Sokolovcu iste godine živjelo 168 stanovnika. Oko 1880. godine u Mirkovcu je živjelo više od 400 ljudi, a početkom Prvog svjetskog rata ta brojka se smanjila na 300.

Ta planski izrađena beljska naselja, majuri, odnosno pustare svoj život su počele kao jezgre ratarske i stočarske proizvodnje. Bile su organizirane kao proizvodna gazdinstva uz proizvodnu zadaću koja se odvijala unutar gospodarskih dvorišta i radionica.

Pustare su imale razvijenu socijalnu infrastrukturu. Imale su školu, trgovinu, ambulantu, dom kulture, upravnu zgradu te stanove za radnike.

Mirkovac je jedno vrijeme imao čak i porodilište koje je kasnije premješteno u Kneževo. Zamislite! Porodilište u Mirkovcu!

Gospodarska poveznica baranjskih pustara bila je uskotračna beljska pruga čija je gradnja počela 1906., a završila 1915. godine. Povezivala je pustaru Zeleno Polje, odnosno Beli Manastir – Brestovac – Jasenovac – Mirkovac – Sokolovac – Zlatnu Gredu – pristanište Kazuk na Dunavu.

Godine 1910. puštena je u promet pruga normalnog kolosijeka, u duljini od 26 kilometara, od Belog Manastira preko Karanca, Kneževih Vinograda, Suze i Zmajevca do Batine.

Posljednja dionica uskotračne pruge bila je dionica od Sokolovca do Kneževih Vinograda koja je puštena u promet 1952. godine, a uskoro je krenula ideja o pretovaru robe u Kneževim Vinogradima s uskotračne pruge na normalni kolosijek. Od toga se brzo odustalo jer je došlo do gašenja.

Pustare su svoj vrhunac doživjele nakon Drugog svjetskog rata kada se u njima naseljavaju radnici iz drugih dijelova Hrvatske, kao i Bosne i Hercegovine. Živosti su pridonijela kina, kulturno-umjetnička društva, nogometni klubovi…

Godine 1957. Belje donosi odluku o postupnom ukidanju 120 kilometara uskotračnih željeznica jer su postale nerentabilne. Taj proces trajao je do 1962. godine, a razgraničenjem između Belja i Lovno-šumskog gazdinstva Jelena pristanište Kazuk na Dunavu ostaje izvan Belja te gubi važnost.

Promjene u tehnologiji poljoprivredne proizvodnje, kao i veliki industrijski kapaciteti u većim mjestima doveli su do postepenog gašenja pustara. Taj proces ubrzao je i nedostatak infrastrukture, prije svega škola i zdravstvenih ustanova, kao i poplave koje su bile 1965. i 1972. godine.

Početkom 60-godina 20. stoljeća kvaliteta života u pustarama znatno opada i počinje proces iseljavanja.

Fluktuacija stanovništva na području pustara Općine Kneževi Vinogradi tijekom zadnja tri popisa stanovništva vidljiva je u sljedećim tablicama:

Jasenovac

godina 2001. 2011. 2021.
broj stanovnika 95 35 4

Sokolovac

godina 2001. 2011. 2021.
broj stanovnika 55 13 0

Mirkovac

godina 2001. 2011. 2021.
broj stanovnika 135 106 64

Neki od njih više nisu s nama, neki su se odselili negdje dalje, a neki od stanovnika Jasenovca i Sokolovca preselili su se u stanove koji su izgrađeni za njih na izlazu Kneževih Vinograda prema Suzi te se sada, u popis stanovništva, upisuju kao stanovnici tog mjesta.

Iz tablice je vrlo jasno da je s godinom 2021. život u Sokolovcu prestao, a do sljedećeg popisa stanovništva ista sudbina vrlo vjerojatno, s obzirom na sadašnju brojku, očekuje i Jasenovac.

Mirkovac je još jedini koji se koliko-toliko ne da. Pustara je ovo u kojoj je 2013. godine, na inicijativu nekoliko bivših stanovnika, osnovana i Udruga Pustaraši koja zadnjih deset godina, jednom godišnje, organizira već nadaleko poznato okupljanje pustaraša.

I na kraju, moramo naglasiti kako su fotografije uz ovaj članak one iz novijeg doba. Zato pustare na njima i izgledaju tako – pusto.

Izvor teksta:

  1. Općina Kneževi Vinogradi, Saša Alilović, Horvat Media Marketing, Kneževi Vinogradi, 2015.
  2. https://lag-baranja.hr/lag/item/1378-broj-stanovnika-baranjskih-mjesta-po-popisima-2021-2011-i-2001
  3. https://lag-baranja.hr/lag/item/172-drugo-okupljanje-pustarasa-baranje
  4. https://oaza-bm.hr/oaza/naslovnica/item/2406-clanak-o-baranjskim-pustarama-u-skandi-feniksu
  5. https://oaza-bm.hr/oaza/naslovnica/item/1969-u-mirkovcu-osnovana-udruga-pustarasi

Izvor fotografija:

Belirac, https://sh.wikipedia.org/wiki/Korisnik:Belirac

Vladimir Škrobo Bajo dobitnik nagrade “Vicko Andrić”

Još jedna nagrada došla je na područje naše Općine Kneževi Vinogradi.

Vladimir Škrobo Bajo, osnivač i vlasnik Baranjske kuće u Karancu dobitnik je je nagrade “Vicko Andrić” za izvanredna postignuća u području zaštite kulturne baštine za 2023. godinu.

Priznanje je ovo Bajinom radu u očuvanju i promicanju kulturne baštine kroz Baranjsku kuću, ali i Muzej Ulice zaboravljenog vremena.

Čestitamo!

(Izvor fotografije i teksta: Baranjska kuća)