Po kom knezu su Kneževi Vinogradi kneževi?

Kada nam je ime nekog mjesta poznato ili uobičajeno, vrlo često ga prihvaćamo takvog kakvo jeste. Upotrebljavamo ga ne razmišljajući ni o značenju same riječi ili više njih koje ga čine, a kamoli o nekom dubljem značenju.

Tako nam se sigurno dogodilo da ime Kneževi Vinogradi upotrebljavamo bez da nam mozak registrira da se ime sastoji od nominativa množine odnosnog pridjeva “knežev” i nominativa množine imenice “vinograd” – Kneževi Vinogradi. U imenu obje riječi pišu se velikim početnim slovom po pravilu hrvatskog pravopisa koje kaže da se velikim početnim slovom pišu sve riječi višerječnih geografskih imena osim prijedloga i veznika.

Ime Kneževi Vinogradi, ukoliko konzultiramo znanstveni rad Krešimira Međeral-Sučevića “Usporedni pregled hrvatskih i mađarskih baranjskih ojkonima”, doslovan je prijevod mađarskog imena Hercegszöllős, gdje herceg znači “knez”, a szőlős(kert) “vinograd”. Sad se postavlja pitanje radi li se tu o nekom posebnom knezu i kakve veze on ima s nekakvim vinogradima. Odgovor je u stvari dosta jednostavan.

Pretpostavlja se da su Kneževi Vinogradi dobili ime po tome što su se u blizini nalazili vinogradi nekadašnjeg habsburškog nadvojvode Albrechta, punim imenom Albrecht Friedrich Herzog von Teschen (1847.-1895.).

Mi Baranjci kada se referiramo na ovo mjesto, izuzev naravno bilo kakvih službenih prilika, rijetko kad upotrebljavamo njegovo standardno ime. Nama je puno prirodnije ono narodsko – Suljoš.

Kada govorimo o imenu mjesta, trebamo spomenuti i njegove mještane. Kako biste nazvali mještanina Kneževih Vinograda? – lukavo je pitanje. Jer standardni ili književni etnik za stanovnika Kneževih Vinograda je – stanovnik Kneževih Vinograda – jer kao takav drugačiji ne postoji. Baranjci, i eventualno neki “okoličani”, odgovor na ovo pitanje daju “k’o iz topa” – Suljošanin za mještanina, Suljošanka za mještanku, a svi oni skupa su Suljošani.