Autor: Admin

Pustare Općine Kneževi Vinogradi

… Mirkovac je čudesna kuća u koju sam rado zalazio i u njoj se ugodno osjećao. U nj sam dolazio iz Suze razvaljenim drumom, iz Kneževih Vinograda širokom poljskom lenijom, iz Jasenovca i Sokolovca trasom male pruge, a iz njega nisam zapravo nikada ni otišao jer je ostao u meni. U ovim zapisima. Kao dobrota i ljepota…

Mirko Hunjadi (1942.-2017.): Baranja

Na području naše Općine Kneževi Vinogradi postoje tri pustare: Jasenovac (Jesseföld / Öbölpuszta), Sokolovac (Rampelföld / Katalinpuszta) i Mirkovac (Frigyesföld).

Ove posebne gospodarsko-socijalne zajednice nastale su krajem 19. stoljeća kao vjesnici kapitalističkog načina proizvodnje u sklopu Belja.

Jasenovac je 1914. godine imao 260 stanovnika, dok je u Sokolovcu iste godine živjelo 168 stanovnika. Oko 1880. godine u Mirkovcu je živjelo više od 400 ljudi, a početkom Prvog svjetskog rata ta brojka se smanjila na 300.

Ta planski izrađena beljska naselja, majuri, odnosno pustare svoj život su počele kao jezgre ratarske i stočarske proizvodnje. Bile su organizirane kao proizvodna gazdinstva uz proizvodnu zadaću koja se odvijala unutar gospodarskih dvorišta i radionica.

Pustare su imale razvijenu socijalnu infrastrukturu. Imale su školu, trgovinu, ambulantu, dom kulture, upravnu zgradu te stanove za radnike.

Mirkovac je jedno vrijeme imao čak i porodilište koje je kasnije premješteno u Kneževo. Zamislite! Porodilište u Mirkovcu!

Gospodarska poveznica baranjskih pustara bila je uskotračna beljska pruga čija je gradnja počela 1906., a završila 1915. godine. Povezivala je pustaru Zeleno Polje, odnosno Beli Manastir – Brestovac – Jasenovac – Mirkovac – Sokolovac – Zlatnu Gredu – pristanište Kazuk na Dunavu.

Godine 1910. puštena je u promet pruga normalnog kolosijeka, u duljini od 26 kilometara, od Belog Manastira preko Karanca, Kneževih Vinograda, Suze i Zmajevca do Batine.

Posljednja dionica uskotračne pruge bila je dionica od Sokolovca do Kneževih Vinograda koja je puštena u promet 1952. godine, a uskoro je krenula ideja o pretovaru robe u Kneževim Vinogradima s uskotračne pruge na normalni kolosijek. Od toga se brzo odustalo jer je došlo do gašenja.

Pustare su svoj vrhunac doživjele nakon Drugog svjetskog rata kada se u njima naseljavaju radnici iz drugih dijelova Hrvatske, kao i Bosne i Hercegovine. Živosti su pridonijela kina, kulturno-umjetnička društva, nogometni klubovi…

Godine 1957. Belje donosi odluku o postupnom ukidanju 120 kilometara uskotračnih željeznica jer su postale nerentabilne. Taj proces trajao je do 1962. godine, a razgraničenjem između Belja i Lovno-šumskog gazdinstva Jelena pristanište Kazuk na Dunavu ostaje izvan Belja te gubi važnost.

Promjene u tehnologiji poljoprivredne proizvodnje, kao i veliki industrijski kapaciteti u većim mjestima doveli su do postepenog gašenja pustara. Taj proces ubrzao je i nedostatak infrastrukture, prije svega škola i zdravstvenih ustanova, kao i poplave koje su bile 1965. i 1972. godine.

Početkom 60-godina 20. stoljeća kvaliteta života u pustarama znatno opada i počinje proces iseljavanja.

Fluktuacija stanovništva na području pustara Općine Kneževi Vinogradi tijekom zadnja tri popisa stanovništva vidljiva je u sljedećim tablicama:

Jasenovac

godina 2001. 2011. 2021.
broj stanovnika 95 35 4

Sokolovac

godina 2001. 2011. 2021.
broj stanovnika 55 13 0

Mirkovac

godina 2001. 2011. 2021.
broj stanovnika 135 106 64

Neki od njih više nisu s nama, neki su se odselili negdje dalje, a neki od stanovnika Jasenovca i Sokolovca preselili su se u stanove koji su izgrađeni za njih na izlazu Kneževih Vinograda prema Suzi te se sada, u popis stanovništva, upisuju kao stanovnici tog mjesta.

Iz tablice je vrlo jasno da je s godinom 2021. život u Sokolovcu prestao, a do sljedećeg popisa stanovništva ista sudbina vrlo vjerojatno, s obzirom na sadašnju brojku, očekuje i Jasenovac.

Mirkovac je još jedini koji se koliko-toliko ne da. Pustara je ovo u kojoj je 2013. godine, na inicijativu nekoliko bivših stanovnika, osnovana i Udruga Pustaraši koja zadnjih deset godina, jednom godišnje, organizira već nadaleko poznato okupljanje pustaraša.

I na kraju, moramo naglasiti kako su fotografije uz ovaj članak one iz novijeg doba. Zato pustare na njima i izgledaju tako – pusto.

Izvor teksta:

  1. Općina Kneževi Vinogradi, Saša Alilović, Horvat Media Marketing, Kneževi Vinogradi, 2015.
  2. https://lag-baranja.hr/lag/item/1378-broj-stanovnika-baranjskih-mjesta-po-popisima-2021-2011-i-2001
  3. https://lag-baranja.hr/lag/item/172-drugo-okupljanje-pustarasa-baranje
  4. https://oaza-bm.hr/oaza/naslovnica/item/2406-clanak-o-baranjskim-pustarama-u-skandi-feniksu
  5. https://oaza-bm.hr/oaza/naslovnica/item/1969-u-mirkovcu-osnovana-udruga-pustarasi

Izvor fotografija:

Belirac, https://sh.wikipedia.org/wiki/Korisnik:Belirac

Radno vrijeme Restorana Panon

Zbog kiše koja nam sada već danima pada imamo osjećaj kao da je kupališna sezona na našem Sportsko-rekreacijskom centru Kneževi Vinogradi završila davnih dana. A ne prije samo koji tjedan.

Budući da se Restoran Panon nalazi u sklopu SRC-a Kneževi Vinogradi, nakon završetka kupališne sezone bude onih koji se pitaju znači li to da i restoran više ne radi ili da on nastavlja s radom ili nešto treće. Pa da razriješimo nejasnoće.

Restoran Panon i nakon završene kupališne sezone nastavlja s radom. Trenutno radi od utorka do nedjelje, od 10 do 20 sati. Ponedjeljkom je zatvoren.

Ukoliko dođe do promjene radnog vremena, a nekad dođe, o tome obavijestimo putem ove naše web-stranice, kao i putem Facebook-stranice Restorana Panon.

Vladimir Škrobo Bajo dobitnik nagrade “Vicko Andrić”

Još jedna nagrada došla je na područje naše Općine Kneževi Vinogradi.

Vladimir Škrobo Bajo, osnivač i vlasnik Baranjske kuće u Karancu dobitnik je je nagrade “Vicko Andrić” za izvanredna postignuća u području zaštite kulturne baštine za 2023. godinu.

Priznanje je ovo Bajinom radu u očuvanju i promicanju kulturne baštine kroz Baranjsku kuću, ali i Muzej Ulice zaboravljenog vremena.

Čestitamo!

(Izvor fotografije i teksta: Baranjska kuća)

Poziv na Sajam udruga Baranje 2024.

(prijavnica)

Mirovna grupa Oaza Beli Manastir organizira 18. Sajam udruga Baranje koji će se održati u subotu, 21.9.2024. godine, od 9 do 12 sati na Trgu slobode u Belom Manastiru.

Cilj Sajma je prezentacija programskih aktivnosti baranjskih udruga.

Udrugama će biti osigurani štandovi te će im se tako omogućiti da izlažu svoje propagandne materijale i proizvode te prezentiraju svoje aktivnosti. Svoje proizvode mogu prodavati u humanitarne svrhe ili za potrebe svojih radionica.

Za sudjelovanje na Sajmu potrebno je popuniti prijavnicu i dostaviti ju, najkasnije do srijede, 18.9., na e-mail: oaza_bm@yahoo.com ili poštom na:

Mirovna grupa Oaza Beli Manastir
J. Antala 3
31300 Beli Manastir

Ovogodišnji Sajam održava se uz financijsku potporu Osječko-baranjske županije te Ministarstva rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike.

(Izvor: oaza-bm.hr)

Natječaj za poljoprivrednike

Na svojoj web-stranici Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i ribarstva objavilo je, u utorak, 10.9.2024. godine, 2. Natječaj za financiranje projekata u 2024. godini prema programu za financiranje projekata lokalne infrastrukture i ruralnog razvoja na područjima naseljenim pripadnicima nacionalnih manjina

Ukupni planirani iznos financijskih sredstava za ovaj Natječaj je 2.900.000,00 eura, dok je iznos potpore po korisniku najviše 10.000,00 eura.

Prijave se primaju od sutra, 11.9., pa sve do petka, 4.10.2024. godine.

Sve detalje natječaja možete pronaći u tekstu Natječaja, a popratne obrasce možete pronaći na web-stranici Ministarstva.

(Izvor: poljoprivreda.gov.hr)

Općina Kneževi Vinogradi prvak je Baranje u kuhanju fiša

U Belom Manastiru je, vikend iza nas, točnije u petak i subotu, 6. i 7.9.2024. godine, održana Najveća hrvatska fišijada na kojoj je nagrade pokupila i Općina Kneževi Vinogradi.

Ekipa Općine Kneževi Vinogradi, na čelu s glavnim kuharom Milanom Petrovićem, prvak je Baranje u kuhanju fiša. Čestitamo!

Tko je osvojio drugo i treće mjesto, kao i kako je prošlo Prvenstvo Hrvatske u kuhanju fiša možete pročitati u članku Glasa Slavonije.

(Izvor teksta: glas-slavonije.hr; izvor fotografije: BaranjaMedija)

Nove vreće za mješoviti otpad

Kako se ne bi dogodilo da kanta za mješoviti otpad ne bude dovoljna za odlaganje istoga, neovisno radi li se o fizičkim ili pravnim osobama, Baranjska čistoća je u ponudu uvela vreće namijenjene dodatnim količinama tog otpada.

Specijalizirane kodirane vreće crvene boje volumena su 120 litara.

Nisu u cijeni obvezne minimalne javne usluge, a moguće ih je preuzeti na glavnoj blagajni u prostorijama uprave Baranjske čistoće (Ulica Republike 11, Beli Manastir) te u poslovnom centru na belomanastirskoj Gradskoj tržnici po cijeni od 2,50 eura (uključen PDV) po komadu.

Kroz cijenu vreće korisnici plaćaju sakupljanje, odvoz i odlaganje miješanog komunalnog otpada.

(Izvor: baranjskacistoca.hr)