… Mirkovac je čudesna kuća u koju sam rado zalazio i u njoj se ugodno osjećao. U nj sam dolazio iz Suze razvaljenim drumom, iz Kneževih Vinograda širokom poljskom lenijom, iz Jasenovca i Sokolovca trasom male pruge, a iz njega nisam zapravo nikada ni otišao jer je ostao u meni. U ovim zapisima. Kao dobrota i ljepota…
Mirko Hunjadi (1942.-2017.): Baranja
Na području naše Općine Kneževi Vinogradi postoje tri pustare: Jasenovac (Jesseföld / Öbölpuszta), Sokolovac (Rampelföld / Katalinpuszta) i Mirkovac (Frigyesföld).
Ove posebne gospodarsko-socijalne zajednice nastale su krajem 19. stoljeća kao vjesnici kapitalističkog načina proizvodnje u sklopu Belja.
Jasenovac je 1914. godine imao 260 stanovnika, dok je u Sokolovcu iste godine živjelo 168 stanovnika. Oko 1880. godine u Mirkovcu je živjelo više od 400 ljudi, a početkom Prvog svjetskog rata ta brojka se smanjila na 300.
Ta planski izrađena beljska naselja, majuri, odnosno pustare svoj život su počele kao jezgre ratarske i stočarske proizvodnje. Bile su organizirane kao proizvodna gazdinstva uz proizvodnu zadaću koja se odvijala unutar gospodarskih dvorišta i radionica.
Pustare su imale razvijenu socijalnu infrastrukturu. Imale su školu, trgovinu, ambulantu, dom kulture, upravnu zgradu te stanove za radnike.
Mirkovac je jedno vrijeme imao čak i porodilište koje je kasnije premješteno u Kneževo. Zamislite! Porodilište u Mirkovcu!
Gospodarska poveznica baranjskih pustara bila je uskotračna beljska pruga čija je gradnja počela 1906., a završila 1915. godine. Povezivala je pustaru Zeleno Polje, odnosno Beli Manastir – Brestovac – Jasenovac – Mirkovac – Sokolovac – Zlatnu Gredu – pristanište Kazuk na Dunavu.
Godine 1910. puštena je u promet pruga normalnog kolosijeka, u duljini od 26 kilometara, od Belog Manastira preko Karanca, Kneževih Vinograda, Suze i Zmajevca do Batine.
Posljednja dionica uskotračne pruge bila je dionica od Sokolovca do Kneževih Vinograda koja je puštena u promet 1952. godine, a uskoro je krenula ideja o pretovaru robe u Kneževim Vinogradima s uskotračne pruge na normalni kolosijek. Od toga se brzo odustalo jer je došlo do gašenja.
Pustare su svoj vrhunac doživjele nakon Drugog svjetskog rata kada se u njima naseljavaju radnici iz drugih dijelova Hrvatske, kao i Bosne i Hercegovine. Živosti su pridonijela kina, kulturno-umjetnička društva, nogometni klubovi…
Godine 1957. Belje donosi odluku o postupnom ukidanju 120 kilometara uskotračnih željeznica jer su postale nerentabilne. Taj proces trajao je do 1962. godine, a razgraničenjem između Belja i Lovno-šumskog gazdinstva Jelena pristanište Kazuk na Dunavu ostaje izvan Belja te gubi važnost.
Promjene u tehnologiji poljoprivredne proizvodnje, kao i veliki industrijski kapaciteti u većim mjestima doveli su do postepenog gašenja pustara. Taj proces ubrzao je i nedostatak infrastrukture, prije svega škola i zdravstvenih ustanova, kao i poplave koje su bile 1965. i 1972. godine.
Početkom 60-godina 20. stoljeća kvaliteta života u pustarama znatno opada i počinje proces iseljavanja.
Fluktuacija stanovništva na području pustara Općine Kneževi Vinogradi tijekom zadnja tri popisa stanovništva vidljiva je u sljedećim tablicama:
Jasenovac
| godina |
2001. |
2011. |
2021. |
| broj stanovnika |
95 |
35 |
4 |
Sokolovac
| godina |
2001. |
2011. |
2021. |
| broj stanovnika |
55 |
13 |
0 |
Mirkovac
| godina |
2001. |
2011. |
2021. |
| broj stanovnika |
135 |
106 |
64 |
Neki od njih više nisu s nama, neki su se odselili negdje dalje, a neki od stanovnika Jasenovca i Sokolovca preselili su se u stanove koji su izgrađeni za njih na izlazu Kneževih Vinograda prema Suzi te se sada, u popis stanovništva, upisuju kao stanovnici tog mjesta.
Iz tablice je vrlo jasno da je s godinom 2021. život u Sokolovcu prestao, a do sljedećeg popisa stanovništva ista sudbina vrlo vjerojatno, s obzirom na sadašnju brojku, očekuje i Jasenovac.
Mirkovac je još jedini koji se koliko-toliko ne da. Pustara je ovo u kojoj je 2013. godine, na inicijativu nekoliko bivših stanovnika, osnovana i Udruga Pustaraši koja zadnjih deset godina, jednom godišnje, organizira već nadaleko poznato okupljanje pustaraša.
I na kraju, moramo naglasiti kako su fotografije uz ovaj članak one iz novijeg doba. Zato pustare na njima i izgledaju tako – pusto.
Izvor teksta:
- Općina Kneževi Vinogradi, Saša Alilović, Horvat Media Marketing, Kneževi Vinogradi, 2015.
- https://lag-baranja.hr/lag/item/1378-broj-stanovnika-baranjskih-mjesta-po-popisima-2021-2011-i-2001
- https://lag-baranja.hr/lag/item/172-drugo-okupljanje-pustarasa-baranje
- https://oaza-bm.hr/oaza/naslovnica/item/2406-clanak-o-baranjskim-pustarama-u-skandi-feniksu
- https://oaza-bm.hr/oaza/naslovnica/item/1969-u-mirkovcu-osnovana-udruga-pustarasi
Izvor fotografija:
Belirac, https://sh.wikipedia.org/wiki/Korisnik:Belirac
