Kalendarski možda i jesmo debelo u zimi, ali osjećajno, složite ćemo se, proljeće miriši u zraku.
Zrake sunca griju kao da je proljeće iza ćoška. A i dnevna temperatura nije ništa drugačija.
Do službenog početka proljeća još ćemo se malo strpiti, a do tada uživajte u kojoj fotografiji našeg Sportsko-rekreacijskog centra Kneževi Vinogradi okupanog pretproljetnim suncem.
U ponedjeljak, 19.2.2024. godine, fotografsko oko lokalnog news portala Kneževi Vinogradi info “uhvatilo” je naše djelatnike na djelu. Odnosno na ulazu u Karanac kako uređuju zelene površine i orezuju drveće. Dio je ovo komunalne usluge koju naša tvrtka pruža na području Općine Kneževi Vinogradi.
Više fotografija naših djelatnika na djelu možete vidjeti na Facebook-stranici Kneževi Vinogradi info.
(Izvor: Kneževi Vinogradi info)
Da bi Sportsko-rekreacijski centar Kneževi Vinogradi postao ono što je danas, bilo je prvo potrebno da se izgradi, a onda, po potrebi, i obnovi. S godinama su se dodavali i dodatni, što kupališni što ostali, sadržaji kako bi postao suvremeni bazenski kompleks koji je danas.
Kroz nekoliko sljedećih fotografija vodimo vas malo kroz povijest. Od 1974. kada je izgradnja krenula, preko 1980. kada je bilo službeno otvorenje pa do nama ne tako dalekih godinama kada su bile određene obnove, odnosno do onoga kako on danas izgleda.
Jeste li znali da na području Općine Kneževi Vinogradi postoje arheološka nalazišta iz različitih razdoblja? To u stvari, s obzirom na njen geografski položaj, ne bi trebalo ni biti toliko začuđujuće, ali nekako mislimo da još uvijek postoje ljudi koji za njih ne znaju. Pa zato ajmo malo o njima. O arheoloških nalazištima, jel’. Ne ljudima koji za njih ne znaju.
Područje današnje Općine Kneževi Vinogradi jedno je od najplodnijih nekadašnje južne Panonije, a i nalazi se na vrlo važnom europskom komunikacijskom pravcu koji je slijedio tok Dunava. Posebno se to odnosi na istočne padine Banskog brda. Odatle i toliko arheoloških nalazišta na ovom našem području.
Dok se 2003. godine gradila nova sportska dvorana pored Osnovne škole Kneževi Vinogradi pronađeni su grobovi, kao i drugi vrijedni nalazi iz doba neolitika, što će reći od prije 6.000 godina prije Krista. Ostaci kostura koje možete vidjeti na gornjoj fotografiji prozvani su tako “najstarijim Baranjcem”. Zanimljivo je ovdje spomenuti kako se među svim tim nalazima nalaze i pojedine vrste kamena, opsidijan (vulkanski kamen), na primjer, koje su morale biti dopremljene s vrlo udaljenih područja. Što svjedoči o dobro organiziranoj trgovini, odnosno razmjeni, kao i postojanju stalnih trgovačkih puteva.
U Zmajevcu, iznad jednog surduka, početkom prvog stoljeća podignuta je rimska vojna utvrda za koju se vjeruje da se u antičkim pisanim izvorima krije pod imenom Ad Novas. Bila je obrambenog karaktera. Oko utvrde s vremenom se razvilo naselje, dok su se, s druge strane surduka, nalazile nekropole. Jedna od njih posljednjih je desetak godina predmet istraživanja koja provodi Muzej Slavonije iz Osijeka.
Godine 1998., tijekom radova u jednom zmajevačkom vinskom podrumu, a uslijed obilnih oborina, došlo je do urušavanja lesa. Nastali otvor otkrio je, ni više ni manje, ostatke tri rimske grobnice s ostatcima kostura, kao i ostalih grobnih priloga. Arheološko istraživanje započelo je odmah godinu nakon, 1999. Istraženo je 175 grobova koji datiraju iz druge polovice četvrtog stoljeća. Pokojnici su se tada pokapali u zemljane rake i grobnice od opeke. Prikupljeno se nalazi u Magyar Nemzeti Muzeumu u Budimpešti, Arheološkom muzeju u Zagrebu i Muzeju Slavonije u Osijeku.
Južno od Kneževih Vinograda, na nekadašnjoj obali Dunava, odnosno njegovog plavnog područja smjestio je niski brežuljak nazvan Dragojlov brijeg. Povoljan položaj omogućio je Rimljanima da tu podignu kastel. Dragojlov brijeg u stvari je arheološko nalazište s kasnoantičkim grobovima i tragovima rimske arhitekture, odnosno temeljima zidova nekoliko prostorijama s djelomično očuvanom podnicom te zidanom kanalizacijom.
Tko zna što će se još, s godinama, na području naše Općine pronaći. A možda se nalazi baš u blizini naše kuće ili vinskog podruma. Možda u dvorištu.
Izvor teksta i fotografija:
Općina Kneževi Vinogradi, Saša Alilović, Horvat Media Marketing, Kneževi Vinogradi, 2015.
Veliki bor koji je svoje mjesto pronašao u centru Kneževih Vinograda je okićen.
Zahvaljujući učenicima Osnovne škole Kneževi Vinogradi, a uz pomoć djelatnika naše tvrtke Kneževi parkovi d.o.o.
Učenici su ukrase izradili, a djelatnici naše tvrtke pripomogli su im u kićenju jer se ipak radi o visokom boru i određeni broj ukrasa trebao je ići na visinu koju djeca, sa zemlje, ne mogu dohvatiti.
Više fotografija možete vidjeti na lokalnom news portalu Kneževi Vinogradi info.
Blagdansko ozračje osjeti se u zraku. A pripreme za isto u punom su jeku.
Fotografsko oko lokalnog news portala Kneževi Vinogradi info uhvatilo je djelatnike naše firme u blagdanskom poslu. Postavljanjem i izradom blagdanske rasvjete, adventskih vijenaca i sve ostale prigodne dekoracije nešto je čime se ovih dana bave naši djelatnici.
Sve kako bi nam ova blagdanska atmosfera koja je pred nama bila što ljepša, ugodnija i toplija diljem naše Općine Kneževi Vinogradi.
Više fotografija možete vidjeti na Facebook-stranici Kneževi Vinogradi info.
Kneževa rakija, odnosno linija rakija od voća koje nastaju u Kneževim Vinogradima, u destileriji udruge proizvođača rakije iz voća (UPRIV), ima oznaku Izvorno hrvatsko.
Rakija je ovo proizvedena na tradicionalni način, od baranjskog voća domaćih voćara. Radi se o rakiji od marelice, dunje, šljive i kruške te travarici.
Detaljnije o Kneževoj rakiji, ali i o drugom baranjskom proizvodu s istom oznakom, kao i onome s oznakom Hrvatska kvaliteta pročitati možete u članku Glasa Slavonije. Članak je napisao dopisnik Glasa Slavonije iz Baranje Ivica Getto.