Jeste li znali da na području Općine Kneževi Vinogradi postoje arheološka nalazišta iz različitih razdoblja? To u stvari, s obzirom na njen geografski položaj, ne bi trebalo ni biti toliko začuđujuće, ali nekako mislimo da još uvijek postoje ljudi koji za njih ne znaju. Pa zato ajmo malo o njima. O arheoloških nalazištima, jel’. Ne ljudima koji za njih ne znaju.

Područje današnje Općine Kneževi Vinogradi jedno je od najplodnijih nekadašnje južne Panonije, a i nalazi se na vrlo važnom europskom komunikacijskom pravcu koji je slijedio tok Dunava. Posebno se to odnosi na istočne padine Banskog brda. Odatle i toliko arheoloških nalazišta na ovom našem području.

Dok se 2003. godine gradila nova sportska dvorana pored Osnovne škole Kneževi Vinogradi pronađeni su grobovi, kao i drugi vrijedni nalazi iz doba neolitika, što će reći od prije 6.000 godina prije Krista. Ostaci kostura koje možete vidjeti na gornjoj fotografiji prozvani su tako “najstarijim Baranjcem”. Zanimljivo je ovdje spomenuti kako se među svim tim nalazima nalaze i pojedine vrste kamena, opsidijan (vulkanski kamen), na primjer, koje su morale biti dopremljene s vrlo udaljenih područja. Što svjedoči o dobro organiziranoj trgovini, odnosno razmjeni, kao i postojanju stalnih trgovačkih puteva.

U Zmajevcu, iznad jednog surduka, početkom prvog stoljeća podignuta je rimska vojna utvrda za koju se vjeruje da se u antičkim pisanim izvorima krije pod imenom Ad Novas. Bila je obrambenog karaktera. Oko utvrde s vremenom se razvilo naselje, dok su se, s druge strane surduka, nalazile nekropole. Jedna od njih posljednjih je desetak godina predmet istraživanja koja provodi Muzej Slavonije iz Osijeka.

Godine 1998., tijekom radova u jednom zmajevačkom vinskom podrumu, a uslijed obilnih oborina, došlo je do urušavanja lesa. Nastali otvor otkrio je, ni više ni manje, ostatke tri rimske grobnice s ostatcima kostura, kao i ostalih grobnih priloga. Arheološko istraživanje započelo je odmah godinu nakon, 1999. Istraženo je 175 grobova koji datiraju iz druge polovice četvrtog stoljeća. Pokojnici su se tada pokapali u zemljane rake i grobnice od opeke. Prikupljeno se nalazi u Magyar Nemzeti Muzeumu u Budimpešti, Arheološkom muzeju u Zagrebu i Muzeju Slavonije u Osijeku.

Južno od Kneževih Vinograda, na nekadašnjoj obali Dunava, odnosno njegovog plavnog područja smjestio je niski brežuljak nazvan Dragojlov brijeg. Povoljan položaj omogućio je Rimljanima da tu podignu kastel. Dragojlov brijeg u stvari je arheološko nalazište s kasnoantičkim grobovima i tragovima rimske arhitekture, odnosno temeljima zidova nekoliko prostorijama s djelomično očuvanom podnicom te zidanom kanalizacijom.

Tko zna što će se još, s godinama, na području naše Općine pronaći. A možda se nalazi baš u blizini naše kuće ili vinskog podruma. Možda u dvorištu.

Izvor teksta i fotografija:
Općina Kneževi Vinogradi, Saša Alilović, Horvat Media Marketing, Kneževi Vinogradi, 2015.